Med

Šta je med

Med je prirodni zaslađivač, koji pčele prave od nektara cvijeća, i koji se u našoj kuhinji koristi u čajevima, u kolačima i u narodnoj medicini. Razlikuje se od šećera po tome što je tečan, po ukusu, koji zavisi od cvijeća, i po tome što sadrži tragove vitamina, minerala i enzima, koje šećer nema. Pravi med, od poznatog pčelara, ima karakter koji se ne može zamijeniti industrijskim.

Nutritivna vrijednost

Sto grama meda ima oko 304 kalorije, 0,3 grama bjelančevina, 82 grama ugljenih hidrata, u obliku šećera, glukoze i fruktoze, 0 masti i 0,2 grama vlakana. Sadrži tragove vitamina B, vitamina C, i minerale, kao što su gvožđe, cink i kalijum, ali u malim količinama, koje ne mijenjaju značajno ishranu. Glavna vrijednost meda je u tome što je brz izvor energije, i u tome što ima antibakterijska svojstva, zbog enzima i niske vlažnosti.

U kuhinji

Med se koristi u čajevima, kao zaslađivač, gdje se dodaje u mlaki, ne u ključali čaj, jer visoka temperatura uništava enzime. U kolačima, med daje vlažnost i dubinu ukusa, i koristi se u medenjacima, u raznim slatkišima i u prelivima. U marinadama za meso, med se kombinuje sa senfom i sa sirćetom, za karamelizovanu koricu. U narodnoj medicini, med se meša sa limunom i sa đumbirom, kod prehlada, i sa belim lukom, za imunitet.

Skladištenje

Med se čuva na sobnoj temperaturi, u zatvorenoj posudi, na suvom mjestu, neograničeno dugo, jer ne propada. Ne treba ga držati u frižideru, jer se kristališe, iako je kristalizacija prirodna i ne kvari med. Kristalizovan med se vraća u tečno stanje, zagrevanjem u vodenoj kupelji, na temperaturi ispod 40 stepeni, da se ne unište enzimi. Med ne treba davati deci ispod godinu dana, zbog rizika od botulizma, jer njihov probavni sistem još ne može da obradi spore koje med može sadržati.

Zdravlje

Med ima blago antibakterijsko dejstvo, zbog enzima koji stvara vodonik peroksid, i zbog niske vlažnosti, koja onemogućava rast bakterija. Tradicionalno se koristi kod prehlada, u toplim napicima, i za smirivanje kašlja. Iako je zdraviji od bijelog šećera, med je i dalje šećer, pa se koristi umereno, posebno kod osoba sa dijabetesom, kojima brzi šećeri podižu nivo glukoze. Lokalni med, iz kraja u kojem se živi, ponekad se preporučuje za alergije na polen, ali naučni dokazi za to su mešoviti.

Recepti u kojima se koristi

Medenjaci su kolači sa medom, topljenim puterom i brašnom, pečeni i posuti šećerom, i to je kolač koji se peče za praznike. U prelivima za kolače, med se meša sa šećerom i vodom, za sirup, kao u hurmašicama i u baklavi. U čajevima, med je osnovni zaslađivač, dodan u mlaki napitak. U narodnoj medicini, med sa limunom i belim lukom, kod prehlada, je star lek, koji se i danas koristi, jer donosi olakšanje, i jer je topao napitak sam po sebi utjeha.

Zanimljivosti

Med je jedna od najstarijih namirnica u ljudskoj ishrani, sa dokazima o sakupljanju pre hiljadama godina. U mnogim kulturama ima simbolično značenje, u vjeri, u tradiciji, u narodnoj medicini. Vrsta meda zavisi od cvijeća, pa postoji livadski, bagremov, lipov, kestenov, svaki sa svojim ukusom i bojom. Kestenov med je tamniji i gorči, lipov je svetao i blag, bagremov je najpopularniji, jer je sladak i blag. Zato oni koji znaju, biraju med prema nameni, jer se razlikuju, kao i sve drugo u kuhinji, gdje izbor sirovine mijenja rezultat.

Kupovina i izbor

Prilikom kupovine meda, najvažnije je proizvođač. Pravi med, od poznatog pčelara, sa kojim se može razgovarati, je skoro uvijek bolji od onog u prodavnici, čije poreklo je nejasno. Med u providnoj tegli, sa etiketom koja pokazuje poreklo i vrstu, je znak ozbiljnog proizvođača. Med bez etikete, sa nepoznatim poreklom, je rizik, jer može biti pomešan sa šećernim sirupom.

Kristalizacija je prirodna, i ne kvari med. Bagremov med kristalizuje sporo, livadski brže, kestenov ostaje tečan dugo. Ko kupi tečan med, a on se kristalizuje poslije nekoliko nedjelja, nije dobio loš med, nego prirodan. Kristalizovan med se vraća u tečno stanje, zagrevanjem u vodenoj kupelji, na temperaturi ispod 40 stepeni, da se ne unište enzimi.

Za one koji med koriste svakodnevno, savjet je da nađu pčelara kojem vjeruju, i da kupuju od njega, u većim količinama, jer je tako jeftiniji i svježiji. Vrsta se bira prema nameni, bagremov za čaj, kestenov za one koji vole gorči ukus, livadski za kolače. Tako se ima pravi med, za svaku namenu, i to je razlika koja se ne može zamijeniti kupovnim, industrijskim medom, koji često nije ni med, u pravom smislu riječi.